Lektire pišu za 20 eura, a sastave za 15

postavljenjo .

Štampani mediji su puni malih oglasa u kojima se nudi prodaja, kupovina,kuća, stanova,kola, raznih aparata, kao i različitih vrsta usluga, zanatskih, računovodstvenih, kometičkih, turistilkih, obrazovnih…

Prije nekoliko dana “naletjeli” smo na oglas sljedećeg sadržaja: “Profesorica maternjeg jezika piše sastave i lektire…”

Nije ništa novo da putem oglasa profesori nude privatne časove iz skoro svih predmeta ali pomenuti oglas je “zaslužio” novinarsku pažnju.

Redakcija CdM-a je pozvala oglašivača i od profesorice maternjeg jezika saznala da cijena sastava, odnosno lektire zavisi da li je riječ o osnovnoj školi ili srednjoj.

“Tekstove iz lektire naplaćujem od 10 do 15 eura za osnovce, a za srednjoškolce 20 eura. Sastavi su jeftiniji I njihova cijena se kreće od pet do 15 eura”, kazala je CdM-u “vlasnica” oglasa, i dodala da u jeku pismenih ispita dnevno napiše i do desetak sastava.

I pored toga što Ministarstvo sporovodi prosvjete i sporta stalno sprovodi razne reforme, ovo je samo jedan u nizu primjera koji pokazuje da je obrazovanje “palo na niske grane”.


Prosvjetni radnici se pravdaju malim zaradama, roditelji da su djeca preopterećena, a đaci čini se da traže kako da na što lakši način bez truda i rada dođu do željene ocjene.

A kad na testiranjima dobiju loše ocjene učenici onda najčešće krive profesore.

Sjetimo se primjera od prošle godine kad su đaci koji su polagali eksternu maturu protestovali da su na pismenom ispitu iz Maternjeg jezika bili prestrogo ocijenjeni.

"U poremećenom sistemu vrijednosti, postavlja se pitanje: koja je svrha poštovati pravila? Primarna odgovornost najviše leži na roditeljima jer podržavaju djecu u tome da ne uče, a pri tom to predstavljaju kao način snalaženj, a ne kao prevaru koja će im se negativno vratiti kad-tad.  Kada roditelj ima takav odobravajući stav nije čudo što dijete hoće sve da dobije bez truda, umjesto da sjedne i pročita lektiru ili razmisli o sastavu”, rekao je CdM-u Danilo Ajković PR/Saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje CGO, komentarišući pomenuti oglas.

Prema njegovim riječima nastavnik predan svom poslu koji radi sa djecom uvjek će primijetiti ovakve đake, jer on tačno zna fond njihovih riječi, način izražavanja i kako sklapaju rečenice. To su najčešće rečenične konstrukcije koje ne odgovaraju datom dječijem uzrastu ili svakodnevnom načinu izražavanja tog djeteta.

"Rješenje, a samim tim i odgovornost, vidim u Ministarstvu prosvjete i sporta koje mora kroz obrazovne institucije koje kontroliše adekvatno odgovoriti na ovu rastuću devijantnu pojavu koja direktno urušava kvalitet obrazovnog procesa, ali što je još opasnije izuzetno negativno utiče na formiranje vrijednosnih stavova učenika u periodu kad je to za njih ključno. Crnoj Gori je potrebna departizacija obrazovanja, jer je neshvatljivo da ministar prosvjete bira više od 220 direktora, te tako struka ima nedovoljan uticaj na izbor obrazovnih metoda i promjenu postojećeg stanja”, smatra Ajković.

On ističe da su učionice u obrazovnom sistemu svojevrsne spavaonice, u kojima se kod učenika ne promovišu prave vrijednosti, tj.ne ukorjenjuje se shvatanje da jedino sopstveni rad dovodi do uspjeha i formiranja ličnosti koja ce odgovoriti izazovima drustva, a da uspjesi zasnovani na tuđem radu i trudu su kratkog daha.

Ajković primjećuje da se kod učenika sve manje vodi računa o nivou opšte kulture, međusobne komunikacije, a npr.te knjige koje se uporno izbjegavaju (ili se zamjenjuju novijim, poput Hari Potera) upravo su sastavni dio obrazovanja djece, te ne treba da čudi i sve češće ispoljavanje brutalnosti među učenicima.

"Ne vodi se računa o tome da se djeca nauče da umjesto višesatnog sjedenja pred kompjuterom i igranja igrica, citanjem stiču neprocjenjivo bogatstvo i obogaćuju svoj rječnik. Zaključak je jasan: Djeci nedostaje mašta, a nastavnicima strpljenje i više posvećenosti profesiji. Jako je važno da djeca od malih nogu shvate da samo znanje donosi zvanje, a ne da obrazovni sistem dozivljavaju kao nešto kroz sto treba žmureći protrčati”, zaključio je za CdM Danilo Ajković.

Prosvjetni radnici kažu da su djeca danas prilično razmažena i ne žele da uče samostalno, a da im roditelji u ispunjavanju njihovih želja prave ogromnu štetu.

Izvor: cafemontenegro.com